O PROJEKTU

Voditeljica projekta:

prof. dr. sc. Mirjana Pavlica, Zavod za molekularnu biologiju Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(CV)


Suradnice:

doc. dr. sc. Petra Korać, Zavod za molekularnu biologiju Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(CV)

Ana Vraneša, prof., viša stručna savjetnica za hrvatski jezik Ministarstva kulture
(CV)

prof. dr. sc. Bernardina Petrović, Katedra za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(CV)


Tko financira:

Hrvatska zaklada za znanost – putem natječaja „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“


Trajanje projekta:

1. 10. 2016. ‒ 31 . 3. 2018.


O projektu

U Hrvatskoj trenutno ne postoji ujednačen znanstveni vokabular područja genetike, dok je komunikacija u prirodnim znanostima i biomedicini ovisna o sve većem utjecaju i preuzimanju naziva iz engleskoga jezika. Razvoj i usustavljivanje stručnoga vokabulara genetike na hrvatskome jeziku bitni su za očuvanje hrvatskoga jezika, razvoja znanstvene komunikacije i edukaciju budućih naraštaja stručnjaka navedenih područja na materinskome jeziku. Područje genetike sve je češće predmet novinskih članaka, televizijskih emisija i ostalih informativnih medija zbog sve većega broja istraživanja i utjecaja tih istraživanja na svakodnevni život. Genetički leksikon sadržajno obuhvaća leksik područja molekularne i stanične biologije te omogućuje da na jednome mjestu budu okupljeni najvažniji pojmovi i sustavno razrađen rječnik ovoga dijela biološke struke na hrvatskome jeziku. Takav korpus pridonio bi ne samo razvoju hrvatskoga jezika već bi olakšao komunikaciju i edukaciju istraživačima u molekularnoj biologiji i medicini, studentima prirodoslovnih i biomedicinskih usmjerenja te stručnim i tehničkim suradnicima tih dvaju područja, a također nastavnicima biologije u poučavanju sadržaja molekularne i stanične biologije te genetike. Osim toga pridonio bi popularizaciji ovoga dijela znanosti jer bi sabrani, dobro opisani pojmovi koji su osnova genetike mogli zadovoljiti interes i širega čitateljstva te mu služiti kao svojevrstan pojmovnik.

Cilj je projekta stvaranje korpusa osnovnoga dijela vokabulara genetike na materinskome jeziku koji će osim obogaćivanja hrvatskoga strukovnog nazivlja pridonijeti i boljemu razumijevanju svakodnevnih novosti iz propulzivnoga svijeta znanosti jer će svi pojmovi biti ukratko i jednostavno pojašnjeni, bez gubitka točnosti samoga sadržaja navedenih pojmova. Prikladnost jezičnih rješenja, razvoj vokabulara u skladu s gramatičkim odrednicama hrvatskoga jezika te poštovanje leksikografskih načela osigurani su timom stručnjaka iz područja genetike, molekularne i stanične biologije te kroatistike, koji posjeduju iskustvo upravo u prilagodbi i usustavljivanju leksikografskih korpusa.


Metodologija projekta

Stručnjaci iz područja genetike odabirat će ključne pojmove područja koristeći postojeću literaturu dostupnu na hrvatskome:

  • udžbenike prof. Mirjane Pavlica (popis udžbenika & mrežni udžbenik Genetika)
  • prijevode kao što su:
    • Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko, Lubert Stryer. Biokemija. Ivana Weygand Đurašević, Branimir Jernej, Željko Kućan (prev.). Školska knjiga, 2013.
    • Geoffrey M. Cooper, Robert E. Hausman. Stanica: molekularni pristup. Gordan Lauc (ur. hrv. izd.). Medicinska naklada, 2010. i druge.
te stručnu literaturu na engleskome jeziku:
  • Jyle Armstrong. Epigenetics, Garland Science, 2014.
  • Bruce Alberts, Alexander Johnson, Julian Lewis, David Morgan, Martin Raff, Keith Roberts, Peter Walter. Molecular Biology of the Cell, Garland Science, 2014.
  • Dan Grauer. Molecular and genome Evolution, Sinauer Associates, Inc. 2016.
  • Leland H. Hartwell, Michael L. Goldberg, Janice A. Fischer, Leroy Hood, Charles F. Aquadro. Genetics: From Genes to Genomes, McGraw-Hill Education, 2014.
  • Anthony J.F. Griffiths, Susan R. Wessler, Sean B. Carroll, John Doebley. An Introduction to Genetic Analysis, W. H. Freeman, 2015.
  • Gerald Karp. Cell and Molecular Biology: Concepts and Experiments, Wiley, 2013.
  • Robert Brooker. Genetics: Analysis and Principles 5th Edition,McGraw-Hill Science/Engineering/Math, 2015.
  • Sharon Moalem. Inheritance: How Our Genes Change Our Lives-and Our Lives Change Our Genes, Grand Central Publishing, 2014. i druge.

Odabrani pojmovi za koje ne postoje hrvatski nazivi osmislit će se, u suradnji s dvjema terminologinjama hrvatskoga jezika, u skladu s načelima Hrvatskoga terminološkog priručnika (autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012.):

  • domaće riječi imaju prednost pred stranima
  • nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetima iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd.
  • prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim nazivom
  • naziv mora biti usklađen sa sustavom hrvatskoga standardnog jezika
  • kraći nazivi imaju prednost pred duljim
  • naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se teže mogu ili ne mogu tvoriti tvorenice
  • treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja
  • nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati
  • naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.

Ako će biti potrebno stvoriti nov naziv, poštovat će se sljedeća načela:

  • hrvatska tvorba
  • prihvaćanje internacionalizama latinskoga i grčkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima
  • prihvaćanje stranih naziva
  • pretvaranje riječi općega jezika u nazive (terminologizacija), najčešće pod utjecajem stranoga jezika, tj. semantičko posuđivanje
  • preuzimanje naziva iz druge struke (reterminologizacija), povezivanje riječi u sveze.

Uz navedeni priručnik i stručnu literaturu koristit će se rječnici glavnih europskih jezika kao i srodnih slavenskih jezika kako bi se pronašla najbolja rješenja u slučajevima u kojima to bude potrebno.